KOMPOSTIRANJE prije davanja kao hrane glistama

 

Home page          Humus      

 

        Kompostiranje je postupak prerade prirodne tvari koja se sastoji iz ugljikohidrata i celuloze, te drugih organskih prirodnih spojeva u mineraliziranu smjesu siromašnu na ishodnim spojevima i hranjivim tvarima koje su djelomice postale inertne na promjene čineći humus. Sastav proizvoda ovisi, osim o karakteru ulaznih tvari, o vremenskom trajanju pretvorbe, temperaturi medija, kiselosti (pH) smjese, prisutnim mineralima i mikroorganizmima, prisutnosti kisika (aerobni i anaerobni procesi).

I.  KOMPOSTIRANJE KOMINE I PASTICA TE DRUGIH BILJNIH CELULOZNIH MATERIJALA 

1.   U 500 kg svježe komine doda se 3-5 kg hidratiziranog vapna u prahu (osobito je dobro DOLOMITNO VAPNO jer sadrži mnogo magnezija)         uz što bolje miješanje!

2.   Od smjese se formira gomila što debljeg sloja (do 1 metra) i zalije s 10 litara otopine UREJE  (1 kg uree na 10 litara vode. Ako je vrijeme               hladno otopina uree se ugrije na 40 - 50 C radi bržeg pokretanja procesa vrenja. Dobro je zaliti gnojovkom koja zamjenjuje ureu.

3.   Gomila se odmah pokrije polietilenskom folijom da se ne suši i ne hladi suviše. Kada se gomila zagrije u unutrašnjosti,  ostavi se da proces teče dok se gomila ne ohladi. To obično traje 10-20 dana, ovisno o vanjskoj temperaturi i vrsti materijala. Zatim se gomila otkrije, promiješa lopatom ili vilama (ili upotrebom mehanizacije), zalije mlakom vodom i ponovno pokrije. Za desetak dan se otkrije i ostavi da izvjetre plinovi (amonijak) te se površinski slojevi uzimaju i stavljaju na legla kao hrana za gliste.

    Opisani postupak se za manje količine može izvršiti i u plastičnim vrećama. Materijal mora stalno biti vlažan.


 

II. KOMPOSTIRANJE POMOĆU GLISTA U KUCI (eko kutija)

Kompostiranje glistama ili vermikompostiranje je korištenje «kalifornijskih glista» (varijeteta iz grupe crvenih glista) koje jedu i recikliraju najveći dio kućnog otpada. Njihov izmet stvara čuveno gnojivo „humus kalifornijskih glista“ koje je izvrsno za obogaćivanje vrtne i kućne zemlje. Kompost dobiven glistama ne samo da povećava sadržaj hranjiva u zemlji već joj također poboljlašava strukturu i korigira kiselost. To smanjuje probleme s teškim, glinenim tlimi i. povećava zadržavanje vode i pjeskovitim tlima. Lako je i zanimljivo naučiti kako se kompostira pomoću glista, a svako doba osim zime na otvorenom je dobro vrijeme za početak.

Kako načiniti posudu za kompostiranje pomoću glista?

A. Plastične kutije su najbolje rješenje:

Nabavite plastičnu posudu, volumena 50 - 60 litara, (pogodne su posude za mort) i osigurajte poklopac ili pokrov od odgovarajućeg materijala. Kutija bi trebala biti visine 35-40 cm, a ostale mjere po volji. Razumljivo, zamijenite sličnom ako vam baš takva nije dostupna. Svaka kutija treba imati neki poklopac koji omogućava dobro prozračivanje (geotekstl)! Odlične su kutije u kojima se transportira kruh ali u njih treba prethodno staviti geotekstil (netkani tekstil, tel. 049/588854, Zabok).

B. Načinite leglo glista:

Izbušite 30-40 rupa promjera 8 mm na dnu posude. Rupe na dnu kutije osiguravaju dobru cirkulaciju zraka i drenažu.

Priredite podlogu za gliste od usitnjenih komadića dnevnih novina i kartona po prilici širine traka 1-2 cm. Oko 3-4 kg mokrog papira je sasvim dovoljno. Preko noći namočite izrezani papir u vodu. Uklonite višak vode tako da je papir vlažan kao spužva.

Podloga se može pripremiti od nabubrenih blokova niti kokosovih oraha koji se često mogu nabaviti u boljim dućanima. Nabavite 3 bloka veličine 2-3 litre. Slijedite uputu dobiveno uz blokove dodajući oko 4 litre vode za svaki blok. Ostavite da se voda upije i niti nabubre. Isto tako koristi se i vlaknasti treset.

Novinski papir ili niti kokosovih oraha osiguravaju glistama dobru okolinu, daju im materijal za jelo i spriječavaju voćne mušice da uzimaju hranu.

Zatim izrežite komad kartona veličine dna i stavite na dno posude preko izbušenih rupa.

Napunite posudu do polovine nabubrenim usitnjenim novinskim papirom ili nitima kokosa (sloj visine do 10 cm).

Dodajte 3-4 jušne žlice vrtne zemlje u posudu. Nemojte upotrijebiti «zemlju za cvijeće». Vrtna zemlja je potrebna kao izvor kalcija i pijeska za probavni  sustav glista. Odličan dodatak je mljeveni kamen kalcit ili dolomit kao izvor kalcija i magnezija a kasnije u gotovom humusu biti će važni sastojak za rast bilja.

Na kraju, dodajte gliste. Potrebno je 0,5 kilograma ili oko 500 glista. Gliste nabavite poštom preko kataloške narudžbe, preko Interneta, oglasnika, ili preko odgovarajuće Udruge. Gliste za kompostiranje su samo «crvene gliste» ili «kalifornijske gliste» i različite su od zemnih glista ili poznatih kišnih koje žive pod zemljom.

Stavite posudu s glistama na letve na tlu ili na letve u odgovarajućoj plitkoj posudi koja će spriječiti cijeđenje viška vlage u okolinu. To može biti kuhinjska taca s niskim stranicama u koju postavite posudu. Kada jednom leglo počne normalno producirati humus, vodeni iscjedak iz podloške legla koristite za prihranu bilja kao tekuće gnojivo, prethodno ga razrijedivši vodom.

          C. Hranjenje glista:

Pola kilograma glista će pojesti četvrtinu kilograma. kuhinjskih otpadaka dnevno.Vaganje otpada je pametno činiti ali nije potrebno. Treba imati na pameti da odnos glista prema otpadu treba biti 2:1. I gliste su, kao i ljudi, zdravije kada jedu smjesu različitih vrsta hrane. Uvijek prekrijte hranu na leglu jer to sprječava ulaz muha i mogućih ptica. Za pokrivanje hrane dobar je komad statog tepiha ili sličan porozni materijal (geotekstil).

1. Što gliste vole jesti: u glavnom sve voće i zelenje čini dobro u leglu. Ipak, pazite na suviše citrusa. Kisela priroda citrusa može poremetiti pH u posudi. Nekoliko ljuski limuna su u redu, ali mnogo naranče, na primjer, treba izbjegavati. Gliste također vole izmrvljene i isprane ljuske od jajeta, upotrijebljene papirnate salvete, kartonske kutije od jaja, mekane zelene biljne otpatke povrća, ljuske krumpira, talog čaja i čajne vrećice, talog od. kave i filtre, brašno, biskvite, kruške, celer, kruh, žitarice, leću, rajčicu, sir, ljuske luka, krastavce, kupus i drugo.

2. Ne preporuča se: Meso, riba, masnoće, grah, octeni preljevi za salatu, prešano drvo s kemijskim zaštitnim sredstvima, mnogo zelene trave, slana hrana, fekalije pasa i njihova hrana. Ako ste u nedoumici o valjanosti hrane za gliste, nemojte hraniti time gliste.

3. Leglo mora biti vlažno a ne mokro! Budite sigurni da tekućina iz otpada nije prekrila, potopila gliste. Gliste se mogu ugušiti. Ako suviše tekućine stvara probleme dodajte više usitnjenog kartona, novinskog papira ili kokosovog materijala.

           D. Smještanje posude s glistama:

Stavite posudu po želji unutra ili vani, na mjesto koje je zaštićeno ili pokriveno. Posudu stavite tamo gdje ona. neće biti izložena ekstremnim temperaturama. Po ljeti posudu zaštitite od sunca, zimi od smrzavanja. Posuda je dobro smještena na mjestu koje je između 10 i 25 C, a najpovoljnije je 20 C.

BERBA I UPOTREBA HUMUSA GLISTA U VRTU I CVJETNJAKU:

Poslije 2 do 3 mjeseca počinje berba humusa od glista. Jednostavno je odvajanje prerađenog humusnog sloja od hrane s glistama premještanjem gornjeg sloja s glistama na jednu stranu posude ili u drugu posudu. Tada se vadi humus i prazna posuda puni svježim materijalom za podlogu i hranom u sloju od 5-10 cm. Zgodno je imati dvije identične posude za naizmenično vađenje humusa kad se jedna posuda napuni.

U toku l do 2 mjeseca gliste će prijeći u novi dio podloge i stari humusni sloj koji je bio hrana biti će prerađen u izmet glista koji je spreman za upotrebu kao gnojivo u vrtu. Humus zauzima donji sloj u kojem nema glista i tamne je boje bez ostataka hrane. Preporuča se sijanje na zraku prosušenog humusa (nikada ne dozvolite potpuno sušenje humusa, optimalno je 40 -45 % vlage!) kroz rešeto oka 5 mm.

Ne vadite humus dok ga nema barem 20 cm (za to je potrebno oko 3-6 mjeseci).

Primijenite sloj debeo od 1 do 2 cm humusa glista 2 do 4 cm od baze kućnih ili biljaka na otvorenom i plitko ukopajte u tlo. Ili, umiješajte humus u mješavinu za lončanice ili vrtnu zemlju. Zalijte humusom glista obogaćenu zemlju izdašno vodom.

U pripremi smjesa za uzgoj bilja dovoljno je 5-10 % humusa da se postigne dobra plodnost.

Humusna voda ("Glistni čaj", "humusni čaj" ili tekuće gnojivo) može se pripremiti stavljanjem 1 čaše humusa glista u staru čarapu ili poroznu vrećicu. Čarapa ili vrećica s humusom preko noći ili tokom nekoliko dana potopi se u 5 litara vode. Gnojivo može biti polijevano oko kućnog ili bilja na otvorenom ili prskano po lišću kao lisno gnojivo. Ovo lisno gnojivo također djeluje protiv
bijele voćne mušice, čađavice na lišću i drugih gljivica kao fungicid i protiv mikroorganizama koji uzrokuju bolesti pa se koristi za folijarnu primjenu nakon cijeđenja kroz gustu tkaninu.

Humusna voda se može se čuvati do dva mjeseca u dobro zatvorenoi posudi. Ako se pojavi neugodan miris, upotrijebljeni humus nije bio potpuno zreo, ali to ne smeta normalnoj primjeni.

Priredio: Mr.sc. Božidar dipl.ing.

      

 

stranica je u izradi!!!!